Hrvatski (HR)Italiano (ITA)Slovensko (Slovenija)

MEĐUNARODNI POGRANIČNI SUSRETI
MEDNARODNA OBMEJNA SREČANJA
INCONTRI INTERNAZIONALI DI FRONTIERA

Forum Tomizza početna

Davor Ivankovac dobitnik nagrade Lapis Histriae 2017 PDF Ispis E-mail
Autor Neven   
19. svibanj 2017.

Na 12. Međunarodni književni natječaj za kratku priču Lapis Histriae 2017 s temom LAŽ pristiglo je ove godine 98 priča na hrvatskom, srpskom, bosanskom, slovenskom i talijanskom jeziku. Pošiljke su stizale iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije i Irske. Žiri književnog natječaja Lapis Histriae 2017 činili su pisci Laura Marchig, Marko Sosič i Tea Tulić.

Žiri je odlučio da ove godine nagradu dobije Davor Ivankovac za priču „Ponedjeljak“. Pobjednik natječaja gost je 18. Foruma Tomizza u Umagu, gdje mu je 19. 5. nagrada svečano uručena. Nagrađeni autor dobio je 8.000,00 kuna (donacija umaške tvrtke SIPRO d.o.o.) i artefakt kipara Ljube de Karine.

Obrazloženje žirija: Radnja priče „Ponedjeljak“ Davora Ivankovca odvija se u neimenovanoj hrvatskoj provinciji u kojoj nakon ratnih razaranja vladaju lokalni šerifi, siromaštvo, vanjska i nutarnja ružnoća, nasilje. Glavni junak priče javlja se na natječaj za radnika na tvornici automobilskih guma i zajedno sa skupinom od dvadesetak muškaraca i žena čeka jutarnji vlak koji ga treba odvesti do obližnjeg grada na obećani posao. Dok skupina čeka, iz suprotnog smjera nailazi vlak pun izbjeglica koji bez zaustavljanja nastavlja prema Zapadu. Dolazi do uzajamnog vrijeđanja između izbjeglica i junakove skupine, koje iniciraju lokalni mladići. Osjećaji apatije, srama i gađenja u glavnog junaka sve su jači kako se radnja odvija. Napokon, skupina dolazi na „radno mjesto“ i nakon susreta s poslodavcima ispostavlja se da je riječ o još jednoj prevari lokalnih moćnika: naime, ispostavlja se da su radnici pozvani radi posla na uklanjanju ostataka ruševina tvornice, a ne radi rada u tvornici! „To su te finese koje u lokalnom govoru čine razliku između istine i 'alternativne istine'“, kaže pripovjedač, naznačavajući ironično kako provincija ima svoju „alternativnu“ semantiku. I dok neki ravnodušno prihvaćaju takvu situaciju -– jer „posao je posao“ - ostali, među kojima je i glavni junak priče, odbijaju takvo zaposlenje...

Ivankovčev junak izričito se distancira od svoje sredine i na kraju joj se i suprotstavlja, a da pri tome ne kida niti povezanosti s poniženim i osiromašenim svijetom u kojem živi. Ova priča svojevrsno je „podizanje tužbe u ime nas sirotinje“. „Ponedjeljak“ Davora Ivankovca djelo je izvanredne lucidnosti, umjetničke snage i humanosti.

Davor Ivankovac (Vinkovci, 1984.) diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavio je knjige pjesama:Rezanje magle“ (2012.; nagrada na 22. pjesničkim susretima u Drenovcima 2011., Nagrada Josip i Ivan Kozarac 2012.) teFreud na Facebooku“ (2013.; nagrada Goran za mlade pjesnike 2012.). Na 17. đakovačkim susretima književnih kritičara 2014. godine Ivankovac je za svoj književno-kritičarski rad dobio Povelju uspješnosti Julija Benešića.

U užem izboru za nagradu bile su još sljedeće priče: „Zalogaji“ Suzane Matić (Zagreb), „Ispod površine“ Damjana Krstanovića (Osijek), „Mali karneval masnih maski“ Branka Ćurčića (Sombor) i „Jedina istina u pokorenom gradu“ Aleksandra Mrđena (Novi Sad).

Za knjigu Lapis Histriae 2017, čije se izdavanje planira krajem godine, izabrane su još sljedeće priče: „Božanska komedija“ Vivien Karlović (Rijeka), „U potrazi za laži“ Šure Dumanić (Opatija), „Ministar“ Fuada Hrustića (Gradačac), „Kako mrtvi misle“ Ilije Aščića (Zagreb), „Đepeto“ Ota Oltvanjija (Beograd), „Nebesa“ Teje Močnik (Kranj) i „Antonio Russo, un uomo“ Marije Rosarije Armano (Cittadella).

 

 
De Alfredo: Cantando & Ciacolando - Marušić & Rakovac PDF Ispis E-mail
Autor Neven   
08. svibanj 2017.

Završnica 18. Foruma Tomizza počinje u Gradskoj knjižnici Umag u petak 19. 5. 2017. u 20:30 sati: dobitnik nagrade Lapis Histriae 2017 čita nagrađenu priču, a zatim slijedi koncert posvećen glazbeniku, svestranom umjetniku Alfredu Lacosegliazu - nastupaju Dario Marušić i Milan Rakovac! Ulaz slobodan, dobrodošli!!!

 

Alfredo Lacosegliaz (Trst, 1953. - 2016.) bio je kompozitor, glazbenik, redatelj i istraživač; skladao je glazbu za kazalište, televiziju i film. Na talijanskoj glazbenoj sceni djeluje od sredine sedamdesetih godina i brzo se afirmira kao kantautor i originalan izvođač tradicionalne glazbe. Osobito ga je privlačila glazba Balkana i glazbena baština istočnih kultura. Tijekom svoje duge i plodne umjetničke karijere Lacosegliaz je surađivao s glazbenicima i umjetnicima širokog profila, no vjerojatno je najvažnija bila njegova suradnja s Monijom Ovadijom, zahvaljujući kojoj je na suvremeni način široj publici otkrio svijet hebrejske glazbene tradicije. Lacosegliaz je održavao intenzivnu vezu sa Sarajevom, jedan od njegovih posljednjih projekata predstava je „La sposa di Sarajevo e Ahmet Jusuf“, prema priči Novaka Simića „Zapisi o Simeunovici i Ahmet Jusufu“, koju je na talijanski preveo Giacomo Scotti. Alfredo Lacosegliaz nastupao je tri puta na Forumu Tomizza i surađivao s mnogim istarskim etno glazbenicama. Od velikog broja njegovih albuma izdvajamo: „L'orco feroce“ (1977.), „Triaca oder drek“ (1979.), „Reset“ (1993.), „Dom Taty Tomka“ (1997.), „Matada“ (2001.), „La luna la contarà“ (Fiabe, detti e motti popolari dall'Istria, 2003.), „Tre poeti del Friuli Venezia Giulia“ (Liriche di Pier Paolo Pasolini, Carolus L. Cergoly, Srečko Kosovel; musiche di Alfredo Lacosegliaz, 2008.), „Panduro“ (2010.), „Hypnos“ (2011.), „Dunje ranke“ (2011.). www.alfredolacosegliaz.it


Dario Marušić (1957.), istarski glazbenik, etnomuzikolog, multiinstrumentalist, pasionirani istraživač istarske tradicijske glazbe. Kroz cijelo je djetinjstvo bio u neposrednom dodiru s istarskom tradicionalnom glazbom, te je još u srednjoj školi počeo istraživati i sakupljati razne materijale, koji su kasnije i objavljivani u mnogobrojnim člancima i objedinjeni u 3 knjige: "Predi, predi hči moja", "Piskaj, Sona, Sopi" i "Strumenti e tradizioni tra Friuli e Istria". Niz godina istraživao je tradicijsku glazbu u Francuskoj i Engleskoj, te je po povratku, osamdesetih godina 20. stoljeća, (su)osnovao kultni folk sastav Istranova, u kojem je svirao violinu, mandolinu, klarinet, bajs, roženicu… i pjevao. Bio je to prvi sastav takve vrste u zemlji. Dobio je niz značajnih domaćih i međunarodnih nagrada, a 2000. godine nagrađen je "Porinom” u kategoriji najbolji album etno glazbe. U novije vrijeme nastupa sa skupinom IstradMarusic, s kojem je 2013. godine objavio i album: "IstradMarusic 3=1=n (glazba za manjine i gubitnike)". Marušić je protivnik svih granica, i mentalnih i žanrovskih i političkih. Sebe smatra čistim »baštardom« – 100 % Slovencem, 100 % Hrvatom i 100 % Talijanom.


Milan Rakovac (1939.) jedan je od najvažnijih istarskih autora i književnih inovatora hrvatske književnosti XX. stoljeća - i pokretač Foruma Tomizza u Umagu! Od 1964. godine kada su mu objavljene prve važnije čakavske pjesme, njegova je stalna preokupacija Istra – ljudi, priroda, prošlost, sadašnjost, suživot. Nakladnička kuća V. B. Z. izdala je 2015. godine Izabrana djela Milana Rakovca: sumu njegovog pedesetogodišnjeg stvaralaštva.

 

 

 
Forum Tomizza 2017 PDF Ispis E-mail
Autor Neven   
11. travanj 2017.

Forum Tomizza 2017

Forum Tomizza 2017 (Trst, 17. 5. - Kopar 18. 5. - Umag 19. 5.) u znaku je teme LAŽ. Pisci, novinari, sociolozi kulture, likovni i glazbeni umjetnici svojim izlaganjima i nastupima tematizirat će novu medijsku, kulturnu i društvenu situaciju u kojoj se emocije i individualne “istine” moćnika i njihovih promotora prijeteći izdižu iznad svih kriterija i modela utvrđivanja činjenica i objektivnih vrijednosnih sudova... Sudjeluju: Milan Rakovac, Daša Drndić, Andrej Blatnik, Drago Bojić, Will Firth, Vjekoslav Perica, Zlatko Paković, Ahmed Burić, Dario Marušić, Marco Apollonio, Anja Golob, Francesca Rolandi, Aleš Črnič, Lejla Kalamujić, Aljoša Pužar, Giovanni Tomasin, Widad Tamimi, Federica Marzi, Aljoša Curavić, Rosanna Bubola, Pierluigi Sabatti, Patrizia Vascotto, Gašper Malej, Christian Sinicco, Željka Horvat Čeč, Laura Marchig, Mohamed Abdul Monaem... Kliknite za programsku knjižicu i plakat i dobrodošli!

 

cijeli tekst...
 
Organizatori i pokrovitelji