HR
IT
SLCrossover, suvremeni termin višeslojnog značenja, koji ujedno najbolje sintetizira samu bit Foruma, bit će tema simpozija; direktni susret pograničnih kultura, kreativno odmjeravanje, artističko iskušavanje sebe samih u srazu s onim drugima i drukčijima.
Ivan Čolović (Beograd), etnolog, kulturni antropolog, izdavač i prevoditelj. Urednik biblioteke XX vek (koja postoji od 1971.), prevažne zbog širenja prostora slobode, prije svega u srpskom kulturnom prostoru. Proteklih godina u svojim je tekstovima objašnjavao, propitivao i opisivao neke od najaktualnijih društvenih fenomena našeg vremena: nacionalističku zloupotrebu jezika i kulture, sponu politike i turbo folka, kič i mitomaniju u javnom diskursu… Njegove knjige uvijek su argumentirana osuda nacionalističke ideologije i mitologije. Dobitnik je Herderove nagrade.
Iz bibliografije:
- Divlja književnost (1985)
- Bordel ratnika (1993)
- Politika simbola (1997)
- Etno (2006)
- Balkan – teror kulture (2008)
Rastko Močnik (Ljubljana), redovni je profesor sociologije kulture na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Predaje teoriju diskursa, teoriju ideologije, te epistemologiju humanistike i društvenih znanosti. Pored akademskog posla, poznat je i po svojoj radikalnoj publicistici u kojoj analizira pojave klasnog iskorištavanja, fašizacije, militarizma, svjetskih nejednakosti itd. Iz bibliografije:
Veselje v gledanju (2007)
Extravagantia (1993)
Extravagantia II : koliko fašizma? (1995)
3 teorije: ideologija, nacija, institucija (1999)
Teorija za politiko (2003)
Srećko Horvat (Zagreb), mladi filozof i semiolog. Na hrvatski je s njemačkog i engleskog preveo djela i radove Norberta Eliasa, Slavoja Žižeka, Petera Sloterdijka i drugih. Umjetnički je direktor zagrebačkog Subversive Film Festivala. Njegove teme su: totalitarizam, distopija, društveno organizirano zlo u suvremenom društvu, difuzija odgovornosti, dehumanizacija, traume, društvene paranoje, efekti političke korektnosti…
Bibliografija:
Budućnost je ovdje: svijet distopijskog filma (2008)
Protiv političke korektnosti: Od Kramera do Laibacha, i natrag (2007)
Znakovi post-modernog grada (2007)
Diskurs terorizma (2008),
Totalitarizam danas (2008)
Biljana Kašić (Zadar), profesorica je Sveučilišta u Zadru, suradnica Centra za ženske studije (Zagreb) i Kulturalnih studija Filozofskog fakulteta (Rijeka). Piše, prevodi i uređuje čitav niz publikacija; (su)autorica je i urednica nekoliko knjiga, studija i tekstova objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu, iz područja feminističke epistemologije, teorija identiteta, ženske kulture otpora i postkolonijalnih teorija. Teoretičarka je, aktivistkinja i istraživačica, a ono čime se bavi imenuje aktivističkom teorijom.
Iz bibliografije:
Feminist Movements, Time-Lags, Innovations. A Case Study of Feminism(s) in Croatia (u / in Women’s Movements Networks and debates in post-communist Countries in the 19th and 20th Centuries. Köln [etc.], 2006)
Feminist Ways of Resistance: How to Inscribe Human Textuality? (u / in Asking We Walk. The south as new political imaginary. Bangalore, 2007)
Politika kulture, ideologijsko mapiranje, zasjeci (u / in 1945. – Razdjelnica hrvatske povijesti. Zagreb, 2006)
Gradimir Gojer (Sarajevo), redatelj i pisac. Obnašao dužnosti direktora i umjetničkog rukovoditelja Kamernog teatra ’55 i Pozorišta mladih u Sarajevu. Predavao je na Akademiji scenskih umjetnosti predmete teatarska režija i Historija teatarske režije. Trenutno je direktor Narodnog pozorišta Sarajevo i predsjednik Društva pisaca BiH. Objavio je niz knjiga poezije, eseja, kritika, libreta.
Iz bibliografije:
Kaze iz Ferhadije: poezija (2008)
Teatarski kaleidoskop (2005)
Lijevo : (slike iz gorke svakodnevnice) (2006)
Kolumne od Hercegovine : (nepromijenjeni stav) (2006)
Edi Shukriu (Priština), spisateljica, sveučilišna profesorica, arheologinja i povjesničarka (po struci), političarka. Politički angažirana od 1990., a njezino je djelovanje u tom smislu vezano u prvom redu uz razvijanje vrijednosti kao što su demokracija, prava žena, mirno razrješavanje sukoba…. Sudjelovala je u mnogim međunarodnim forumima i na brojnim konferencijama koje su se bavile rečenim temama. Autorica je nekoliko knjiga pjesama i dramskih tekstova.
Iz bibliografije:
- Gra tė shquara shqiptare (Distinguished Albanian Women) (2000, 2003)
- Kosova antike, (2004)
Zbirke poezije:
Pėrjetėsi (Eternity) (2001)
Sonte zemra ime feston (Tonight My Heart is Celebrating) (1972)
Syri i natės (Night’s Eye) (1985)
Nėnqielli (The Underscy) (1990)
Marino Manin (Zagreb/Umag), povjesničar; ravnatelj Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu. Bavi se poviješću Istre od XVIII. do XX. st. i to prvenstveno temama iz gospodarske i demografske povijesti. Objavio je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, a sudjelovao je u radu uredništava više znanstvenih i znanstveno-popularnih časopisa.
Iz bibliografije:
Julijska krajina i pitanje talijanske istočne granice od 1861. do 1975. god. (Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, 1994)
Istria e Trieste (u / in I croati a Trieste. Trieste, 2007)Zapadna Istra u katastru Franje I. (1818.-1840.) (2006)
Hrvati na području Slovenskog primorja u vrijeme mletačke uprave (u / in Hrvati u Sloveniji. Zagreb, 1997)
TOMIZZA: TEN YEARS AFTER
Ulderico Bernardi (Venecija), profesor sociologije kulture na Odsjeku za ekonomske znanosti Sveučilišta Ca’ Foscari u Veneciji. Predmet zanimanja: odnos između kulturološkog kontinuiteta i promjena u društvu u razvojnim procesima; veze između lokalnog i globalnog; interkulturalni odgoj.
Iz bibliografije:
Culture e integrazione (2004)
Culture locali (1989)
Il gruppo nazionale italiano in Istria e a Fiume oggi (1991)
L’insalatiera etnica (1992)
La Babele possibile (1996)
Giuseppe Rota (Umag), predsjednik umaške Zajednice Talijana »Fulvio Tomizza«, autor brojnih kazališnih komada, politički angažiran kao predstavnik talijanske manjine. Izbor svojih dramskih tekstova objavio je u knjizi Teatro (Trst, 2004).
Silvio Forza (Pula) istaknuti predstavnik talijanske manjine u Hrvatskoj, član skupštine i upravnog vijeća Talijanske unije i direktor izdavačke kuće EDIT iz Rijeke (koje je osnivač Talijanska unija i koja izdaje publikacije na talijanskom jeziku). Dugogodišnji novinar, urednik i marketinški stručnjak, uporni je pregalac za prava manjina, za različitosti koje nastaju participacijom drugoga/drugačijega i mirenjem različitoga.
Gabriella Chmet (Trst), spisateljica, pjesnikinja, autorica romana Libera. Una storia istriana (Trst, 2007)u kojem implicitno referira na opus Fulvia Tomizze.